|
Zvornik se prvi put spominje u 1410. godine, i to pod imenom Zvonik, a 1519. pod sadašnjim nazivom Zvornik. Zvornički stari grad (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerovatno u vrijeme kada se na Drini ustalila granica izmedu Srbije i Bosne (to jest u drugoj polovini 13. ili na početku 14. vijeka). Podignut je na pogodnom mjestu gdje Drina polahko izlazi u plodnu ravnicu i gdje su od davnina prolazili i ukrštavali se važni putevi (posebno za Dubrovnik i Vrh Bosnu i dolinom Drine do njenog ušća pa dalje za Sirmijum-Sremska Mitrovica). To je doprinijelo da se razvije grad, kao jedan od značajnijih trgovačkih centara. Uporedo sa privrednim razvojem Zvornik dobija sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno što su kasnije Osmanlije od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno sandžak.
Zvorničku tvrđavu je po legendi napravila prokleta Jerina, žena Despota Stefana Brankovića, poznatija po gradnji grada Smedereva.
Osmanski period
Nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463., Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.
U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su: Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin Kadiluk Zvornik sa nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj Kadiluk Gornja i Donja Tuzla sa nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća Kadiluk Gračanica sa nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste Kadiluk Bijeljina sa nahijama: Bijeljina i Janja Kadiluk Birce i Knežina Kadiluk Krupanj i Bohorina Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom Kadiluk Brvenik sa nahijama: Brvenik i Gošćanica
Postosmanski period
Godine 1878. osmanlijsku vlast zamijenila je Austro-Ugarska. Zvornik je i dalje ostao kotarsko (sresko) sjedište, sa razvijenim zanatstvom i trgovinom. Iz popisa stanovništva 1910, vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 muslimana, 754 pravoslavaca, 185 katolika, 9 evangelista, 148 jevreja i 498 vojnih lica. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije (1918-1941) Zvornik je sjedište Sreza. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu. U toku Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-e (1941-1945), Zvornik je bio u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata, Zvornik je središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Šekovići). Wikipedia
|